Po čemu se udruga razlikuje od opisa sindikata i glavnih razlika

Oba ova pojma u širem smislu znače udruživanje građana ili organizacija, poduzeća i institucija radi postizanja zajedničkih ciljeva za njih. U nekim je zemljama udruženje (sindikat) neprofitnih, javnih organizacija prepoznato kao jedan od oblika njihovog organiziranja..

Kako su stvoreni

Aktivnosti udruga i sindikata provode se u skladu s važećim zakonodavstvom zemlje. To su obično norme građanskog zakona i zakoni koji reguliraju funkcioniranje javnih (neprofitnih) organizacija.

Udruge ili savezi obično se stvaraju kako bi to postigli koordinira aktivnosti svojih članova. Takva se koordinacija može odnositi na poduzetničke aktivnosti, kao i rad koji nije povezan s profitom. Važno područje njihove djelatnosti su ljudska prava koja se mogu sastojati u zaštiti zajedničkih interesa članova takve udruge, a koja mogu biti imovinske prirode..

Ako se razne pravne osobe kombiniraju u udruženje ili savez, to mogu biti komercijalne i nekomercijalne organizacije. Obično se potreba za tim javlja u organizacijama koje su homogene u sadržaju svojih aktivnosti.

Nakon državne registracije udruga postaje pravna osoba. To znači da se može koristiti pravom za postizanje ciljeva definiranih u konstitutivnim dokumentima:

  • Steknite imovinska i nematerijalna prava
  • Budite član građanskopravnih odnosa
  • Zaštitite prava i legitimne interese svojih članova i vlastitih, zastupajući njihove interese u državnim i drugim tijelima
  • Stvorite poduzeća i organizacije, uključujući medije
  • Za dobivanje potrebnih informacija od vladinih agencija i lokalnih uprava radi ispunjavanja zakonom propisanih zadataka
  • Podnose prijedloge državnim tijelima iz njihove nadležnosti
  • Održavajte masovne događaje, informišite javnost o svojim aktivnostima.
Od udruga se, kao i druge pravne osobe, vodi evidencija o njihovim aktivnostima. Sastavljaju i šalju državnim agencijama statutarne statističke podatke, zakonom propisane financijske i porezne izvještaje.

Članstvo u njima

Djelovanje udruga i sindikata temelji se  isključivo na dobrovoljnom članstvu. Oni nemaju pravo ni na koji način upravljati članovima udruge. Članovi udruge obično potpisuju memorandum o osnivanju i povelju ove udruge. Navedeni ugovor objavljuje ciljeve stvaranja i uvjete koji određuju mogućnost sudjelovanja u njemu. Povelja utvrđuje svoj status, koji je od temeljne važnosti za odnose s državnim tijelima i drugim osobama.

Priznaje se vrhovno tijelo udruge opću skupštinu svojih članova. Njegova nadležnost i postupak utvrđeni su poveljom. Skupština iz redova predstavnika članova udruge čini izvršno tijelo. Svaki je član pravno potpuno neovisan. Njegova odgovornost za obveze udruge, postupak njezine provedbe utvrđuje se statutom ili statutom. Međutim, udruga sama po sebi nije odgovorna za obveze svojih članova.

Udruge i sindikati, u okviru ciljeva svoje djelatnosti koji su definirani njihovim poveljama, slobodni su odabrati svoja područja. Pripadanje njima svojim članovima ne daje nikakve prednosti koje pruža država, niti može služiti kao osnova za ograničavanje njihovih aktivnosti. Takva udruženja mogu steći nacionalni, lokalni ili međunarodni status. Oni na dobrovoljnoj osnovi mogu sami stvoriti saveze i udruge, s pravom da budu članovi drugih. Praksa sklapanja sporazuma o međusobnoj pomoći i suradnji između takvih organizacija je rasprostranjena..

Financijska osnova

Za organiziranje provedbe statutarnih zadataka formira se vlastito vlasništvo koje postaje vlasništvo udruge (sindikata). Prvo, to su ulaznice i članarine te dobrovoljne donacije sudionika. Treba ga koristiti samo u svrhe navedene u njegovim sastavnim dokumentima. Članovi udruge ili saveza nemaju nikakva prava na ovo vlasništvo. Formiranje materijalne osnove udruge je zbog:

  • Donacije i dobrovoljni prilozi u gotovinskom i opipljivom obliku.
  • Paušalni iznos i povremeni primici članova.
  • Prihodi primljeni od vrijednosnih papira i depozita kod banaka.
  • Primljeno iz profitabilne uporabe imovine.
  • Ostali dohodak nije zabranjen zakonom.
Dobit udruge ne raspodjeljuje se među članovima. Na način propisan zakonom, ustavnim aktima ili sudskom odlukom udruga se može likvidirati ili reorganizirati. U slučaju kršenja zakona, na udrugu (sindikat) mogu se primijeniti sankcije u obliku novčanih kazni i upozorenja. U nekim se slučajevima djelatnost udruge može privremeno zabraniti ili može biti prisilno raspuštena i likvidirana kao pravna osoba.

Savez ili udruženje

Naziv „unija“, koji je obično sinonim za riječ asocijacija, često se koristi za označavanje udruženja država koje su pozvane da doprinesu rješenju zajedničkih zadataka. Na primjer. Europska unija, Sovjetski Savez, Južnoafrička unija itd. Stvorene su kako bi koordinirale svoje aktivnosti na različitim poljima i uzajamno korisnu suradnju.