Razlika između šiita i sunita

Podjela muslimana na šiite i sunnete nije se dogodila jučer. Trinaest stoljeća ova je podjela postojala u jednoj od najraširenijih svjetskih religija - islamu..

Razlog nastanka dva muslimanska logora bile su, koliko god prozaične bile, ne razlike u vjerovanju, već politički motivi, naime borba za vlast.

Stvar je u tome što se nakon vladavine posljednjeg od četiri halife Alija postavilo pitanje tko će zauzeti njegovo mjesto.

Neki su vjerovali da na čelu kalifata može biti samo izravni potomak Poslanika, koji će naslijediti ne samo snagu, već i sve njegove duhovne osobine, poštovat će tradicije i postati dostojan sljedbenik svojih predaka. Nazvani su šiitima, što na arapskom znači "Ali moć".

Sadržaj članka

• širenje
• Mjesta hodočašća
• Sunčan stav
• Izvođenje ceremonija
• Kult imama
• nalazi

Drugi se nisu slagali sa isključivom privilegijom krvoločnih sljedbenika Poslanika. Po njihovom mišljenju, šef kalifata trebao bi biti pripadnik muslimanske zajednice izabran većinom. Oni su svoj položaj objasnili izvodima iz sunneta, knjigom koja sadrži riječi proroka, kao i njegove sljedbenike. Upravo je njihov apel Sunnetu prouzrokovao naziv "suniti".

širenje

Sunizam i šiizam su najbrojnije grane islama. Štoviše, na svijetu postoji oko milijardu i sto milijuna sunita, dok šiiti samo 110 milijuna, što je samo deset posto svjetskog islamizma.

Većina šiita je u Azerbejdžanu, Iraku, Iranu, Libanonu. Sunitizam je čest u većini muslimanskih zemalja.

Mjesta hodočašća

Postoji legenda da su kalif Ali i njegov sin Husein našli mir u iračkom Najafu i Karbali. Upravo ovdje se šiiti najčešće mole. Meka i Medina smještene u Saudijskoj Arabiji postale su mjesta hodočašća sunita..

Sunčan stav

Postoji mišljenje da se šiiti od sunita razlikuju po tome što prvi ne prepoznaju sunnet. Međutim, ovo je mišljenje pogrešno. Šiiti računaju s tekstovima sunneta, ali samo s onim dijelom koji dolaze od članova Poslanikove porodice. Suniti također prepoznaju tekstove Muhammedovih saradnika.

Izvođenje ceremonija

Ukupno postoji sedamnaest razlika u obavljanju obreda između sunita i šiita, od kojih su glavne sljedeće:

• za vrijeme molitve šiiti su stavili komad glinene ploče na poseban prostirku koji simbolizira njihovo štovanje onoga što je stvorio ne čovjek, već Bog
• druga razlika je sadržana u tekstu ezana. Šiiti kad pozivaju na molitvu dodaju neke izraze u tekst stavova, čija je suština prepoznavanje kalifa kao Božjih primatelja.

Kult imama

Šiite karakterizira kult imama, duhovnog vođe koji je direktan potomak poslanika Muhammeda. Postoji legenda da je dvanaesti imam Muhamed još uvijek nestao kao tinejdžer pod neobjašnjivim okolnostima. Od tada ga nitko nije vidio ni živog ni mrtvog. Šiiti ga smatraju živim i među ljudima. On će u jednom trenutku postati muslimanski vođa, mesija, koji može uspostaviti kraljevstvo Božje na grešnoj zemlji i voditi ne samo muslimane, već i kršćane.

nalazi

1. Sunizam je najveća grana islama, uobičajena u većini muslimanskih zemalja..
2. Šiiti vjeruju da istina pripada samo izravnim potomcima proroka Muhammeda.
3. Šiiti čekaju mesiju, koji će se pojaviti pred licem "skrivenog imama".
4. Pored Kur'ana, suniti prepoznaju sunnet (tradicije Poslanika), a šiiti prepoznaju Ahbara (poruka Poslanika).